
Čarobnih šest i po milimetara
Od kako smo nedavno ukazali na rastuću popularnost kalibra 6,5×48 mm Creedmoor koji je prethodnih nekoliko godina postao izuzetno uspešan izbor lovaca i takmičara širom sveta, mnoštvo ovdašnjih zaljubljenika je postavilo opravdano pitanje da li puščana municija istog prečnika zrna, još uvek predstavlja optimalno rešenje za pojedine vrste lova na visoku divljač. U prvoj meri to se odnosi na kalibre 6,5×55 mm Swedish, 6,5×50 mm Arisaka, 6,5×54 Mannlicher Schoenauer i 6,5×52 mm Carcano, koji su svojevremeno bili u vojnoj upotrebi. U tom smislu se pominjao i metak 6,5×57 mm Mauser koji pojedini lovci s našeg podneblja glorifikuju zbog izvanrednih balističkih svojstava.

Osim toga, najnovijom odlukom oružanih snaga SAD da uvedu novi, atipični metak 6,5×51 mm za opremanje svojih pripadnika, kao i domaćim najavljivanjem (skoro uz fanfare) službenog kalibra 6,5×39 mm Grendel, duhovi su dodatno uzburkani. Stoga smo bili u prilici da slušamo i čitamo rasprave upravo oko municije čije zrno ima promer približno 6,5 mm, tako da su se pominjali meci .25-06 Remington, 6,5×47 mm Lapua, .260 Remington, 6,5-284 Norma, .26 Nosler, 6,8 mm Remington SPC i mnogi drugi sličnih svojstava, jer je postalo očigledno da se formira jedan novi trend. Veliki broj nas je tvrdokorno smatralo kako nijedna puščana municija kalibra manjeg od .30 (7,62 mm) ne zadovoljava kada je u pitanju odstrel divljači, a smatra se da su manji kalibri nepogodni za streljačke discipline na većim udaljenostima, ali ti stavovi uveliko podležu promeni.
Za one koji ne odustaju od starog metka 6,5 mm Karkano, švedska „Norma“ pravi zanimljive laboracije
Veliki broj pitanja ticao se karakteristika dva metka, te ćemo više pažnje posvetiti municiji 6,5×55 mm Swedish i 6,5×57 mm Mauser, jer su oba kalibra u proizvodnom programu našeg „Prvog partizana“, a „Zastava oružje AD“ pravi lovačke karabine M70 za njih. Najpre više detalja o nordijskom veteranu, nastalom još 1890. godine, koji su Švedska i Norveška usvojili za službeni vojni kalibar pušaka i automatskog oružja (koristila ga je i Danska), a okićen je slavom i u streljaštvu na Olimpijskim igrama. Metak se najčešće naziva 6,5×55 mm Swedish-Mauser, iako nije imao prilike da se naročito iskaže na bojnom polju kao vojni kalibar, ali balističkim osobinama je od starta bio najbolji među savremenicima sličnog kalibra. Municija 6,5×52 mm Carcano, 6,5×50 mm Arisaka, potom 6,5×54 mm Mannlicher-Schonauer, 6,5×53 mmR, te američki 6×60 mm US Navy je nastala u približno vreme i takođe spada u prvu generaciju vojnih metaka punjenih bezdimnim barutom. Međutim, junak naše storije je iskazivao najbolju preciznost i tačnost pogodaka na vojnim gađanjima, a ponajviše tokom lova na krupne životinje.
Naša ranija iskustva sa vojničkom puškom Carl Gustaf Model 1896 i municijom 6,5×55 mm, novije produkcije PPU su to dokazala, iako ne može da se negira činjenica kako je usko i izduženo zrno već na daljinama preko 300 metara podložno delimičnoj nestabilnosti putanje usled različitih faktora kao što je bočni vetar. Ova pojava se ponovila i upotrebom municije FMJ zrna (identične mase 130 grejna) drugih fabrika – „Hornady“, „Nosler“ i „Federal“. Kada su u pitanju strikno lovački karabinski kalibri, na tom planu se znatno uspešnije pokazao metak .270 Winchester istog tipa i mase projektila. Prilikom lova na daljinama do 200 m, 6,5×55 mm Swedish je ugodniji za upotrebu zbog blažeg trzaja i pucnja, ali i to je uslovljeno oružjem iz kojeg se koristi. Ono što važi za pomenutu vojničku veteranku s cevi dužine 740 mm, jednostavno je neprimenjivo ukoliko se koristi puška drugačijih gabarita, kao što je češka CZ 557 Predator sa cevi od 520 mm, iako su oba oružja istog kalibra i spadaju u obrtnočepne repetirke.
Dodatnu zabunu često unose tvrdnje pojedinih lovaca iz zemalja gde nema ograničenja kalibra za odstrel krupnijih životinja, jer oni hvale ovaj metak kao pogodan za losa, veće jelene, medveda, kao i brojne afričke divljači snažne konstitucije. Zrno ovog kalibra i standardne početne brzine se odlikuje velikim prodorom na uobičajenim udaljenostima, tako da su duboka penetracija i tačan pogodak redovan slučaj. Ali, ipak se preporučuje nešto primerenije, jer nije slučajno što su svojevremeno sve vojske koje su imali kalibar 6,5 mm tokom Drugog svetskog rata ili posle njega, zaključile kako je za onesposobljavanje živog bića težeg od 50 kg neophodan metak većeg prečnika zrna.
Za takmičenja na kraćim distancama metak 6,5×57 mm Mauser je više nego podesan
Kada je sportsko takmičarsko streljaštvo u pitanju, pogotovo popularne long range discipline, nameće se isti zaključak. Suočavali smo se sa pitanjima vlasnika pušaka Mannlicher-Carcano koji su razmatrali opciju da svoje oružje konvertuju na ovaj kalibar, kao i takođe hvaljeni 6,5×57 mm Mauser. S obzirom da se i dalje proizvodi municija 6,5×52 mm Carcano, interesovalo ih je može li se očuvanim italijanskim puškama tog kalibra i duže cevi uspešno da lovi i nadmeće na takmičenjima? Ni u vreme nastanka, predmetno oružje se nije odlikovalo tehničkim karakteristikama koje bi ga svrstale među uspešnije u svojoj generaciji, tako da je puškama Carcano definitivno mesto u muzejima i kolekcionarskim zbirkama. Za pomenute namene postoji veliki izbor odličnih pušaka novije proizvodnje, ali i prikladnijih kalibara kao što je 6,5×57 mm Mauser.

Nastao kao kreacija Paula Mausera (uporedo s varijantom oznake R – izraženog oboda čaure), u prvoj polovini poslednje decenije 19. veka, taj metak nije usvojen za vojni kalibar, ali je doživeo neslućenu popularnost među lovcima. Upravo je naš čitalac, strasni poklonik trofejnog lova i povremeni takmičar izrazio želju da postane ponosni vlasnik karabina Blaser R8 tog kalibra, smatrajući da bi to bio idealan spoj metka koji tokom već tri veka ne gubi na aktuelnosti i ultra moderne puške. Užički „Prvi partizan“ proizvodi i s uspehom izvozi municiju 6,5×57 mm Mauser, različitog tipa i mase zrna, te je metak više nego pogodan za lov i streljaštvo. Municija zrna mase 139 grejna se dokazala u vrlo zahtevnom planinskom lovu srndaća i divokoza, u uslovima velike visinske razlike i kosog hica, iako za long range streljaštvo rafinirani Blaser R8 (zbog svojih ukupnih tehničkih karakteristika) nije pogodan za ispaljivanje većih serija municije na takmičenjima. Za jedan precizno odmereni hitac prilikom lova je optimalna opcija, ali za streljaštvo ima znatno prikladnijih.

Naravno, to nikako ne znači da je 6,5×57 mm Mauser nepodesan za discipline dalekometnog streljaštva, jer su baš puškama tog kalibra u nebrojenim situacija ostvarivani fascinantni rezultati. Istini za volju, na onim većim daljinama koje dostižu čak i do jedne milje, vrhunski rezultati se ostvaruju oružjem kalibra .308/7,62×51 mm i većim, iz više razloga, koji su već poznati iole upućenijim u materiju. Za lov i takmičenja na kraćim distancama metak 6,5×57 mm Mauser je više nego podesan, jer se odlikuje izvrsnim balističkim koeficijentom, umerenim otklonom prilikom ispaljivanja, a o ugođaju korisnika što uopšte poseduje pušku u takvom aristokratskom kalibru da i ne govorimo.
Tekst i foto: Dragan Ilić