Rusko osvajanje Sibira
Osvajanje Sibira je jedan od najvećih ruskih poduhvata ikada. To je bilo rezultat careve želje da odbije vojnu pretnju iz pravca Sibira i da poveća ekonomski uticaj. Osvajanje je počelo 1580. godine. Pokretačka snaga društva bili su kozaci, pod njihovim vođom Jermakom Timofejevičem, i litvanski i nemački odbegli kmetovi, koji su bežali od ruskih zemljoposednika Stroganova koji su ih tlačili. Kozaci su dobili bitke protiv sibirskog kanata i širili ruski uticaj. Tokom 15. i 16. veka Rusija je bila u ratu sa Mongolima i Tatarima. Pobedila je i osvojila oblasti oko Astrahana i Kazanja. Rusi su imali veliki strah od Mongola, poučeni pustošenjima Mongola u prošlosti, pa su hteli da osvoje teritorije pod mongolskom vlašću, da smanje njihov uticaj i uvećaju svoje. Godine 1639. Rusi su stigli do Tihog okeana. Vremenom su osvojili čitav današnji region ruskog Dalekog istoka, a 1860. godine osnovali su grad Vladivostok na dalekom istoku. Rusija je takođe osvojila Centralnu Aziju. Jedan od ekonomskih razloga za osvajanje Sibira bila je zavisnost od razvoja trgovine krznom. Takođe, veliki zemljoposednici su želeli da steknu nove teritorije i zaustave bekstvo kmetova, koji su pobegli u stepe južne Rusije i na istok.
